U 2021. godini se obeležava 155 godina od rođenja norveške fotografkinje i sifražetkinje Marije Hog (Marie Høeg). Život ove umetnice i aktivistkinje, osim fotografije i borbe za ženska prava, obeležio je i njen privatni život koji je delila sa svojom partnerkom i saradnicom, takođe fotografkinjom Bolet Berg (Bolette Berg, 1872-1944).
Marije Hog je rođena 15. aprila 1866. godine u norveškom gradu Langesundu. Studije fotografije koje je započela u norveškom gradu Brejviku završila je 1890. godine. U periodu između 1890. i 1895. godine živela je u Finskoj gde je radila kao profesionalni fotograf, ponajviše inspirisana finskim Ženskim pokretom. U tom periodu je već započela vezu sa svojom partnerkom, norveškom fotografkinjom Bolet Berg sa kojom je u norveškom gradu Hortenu otvorila fotografski studio „Berg & Høeg“. Studio koje su otvorile ove dve Norvežanke nije služio samo za fotografisanje, već je bio i mesto okupljanja žena zainteresovanih za feminizam i sifražetski pokret. Kako je grad Horten bio mornarička baza kroz koji je prolazio veliki broj ljudi, tako su ove dve umetnice imale veliki broj narudžbina za izradu fotografija od čega su se prevashodno izdržavale. Iz Hortona su se 1903. godine preselile u Oslo gde su prebacile i svoj fotografski studio, u kom su izrađivale razglednice sa portretima i pejzažima (scenografijom). U Oslu su osnovale i izdavačku kuću u okviru koje su objavile trotomnu knjigu pod naslovom Norske Kvinder koja je za tematiku imala istorijat žena Norveške.
Marije Hog je bila ekstrovertna, puna poleta i društveno angažovana umetnica, pokretač brojnih udruženja koja su bila usmerena ka borbi žena za pravo glasa. Njena partnerka, Bolet Berg je bila povučenija, ali su delile istu umetničku viziju i imale iste ideale. Ipak, sačuvane su i fotografije na kojima su se ove dve umetnice fotografisale zajedno, ali i one na kojima pozira sama Bolet Berg.
Umetničke fotografije Marije Hog su se doticale društveno osetljivih tema toga vremena, te je za nju upravo fotografska umetnost bila način da iskaže svoje feminističke stavove. Za nju je fotografija bila izazov, kreativno izražavanje preko kog je imala mogućnost da pošalje jasnu poruku i iskaže svoj bunt. Tako su i nastale brojne fotografije na kojima se Marija Hog poigrava sa elementima i simbolima muževnosti i generalno muškog roda, ali i ispituje zamenu uloga muškaraca i žena. Čuvena je njena fotografija u krznenom kaputu kojom je želela da iskaže poštovanje prema tada veoma aktuelnim i veoma popularnim istraživačima polarnih predela, poput Roalda Amundsena koji je predvodio Antarktičku ekspediciju od 1910. do 1912. koja je prva stigla do Južnog pola, 14. decembra 1911. Ova fotografija je takođe imala za cilj da istakne njenu borbu za emancipaciju žena, te da pokaže da su i žene sposobne za ovako velike i značajne poduhvate.
Najznačajniji deo fotografskog opusa Marije Hog (koji čini 440 negativa na staklu) pohranjeni su u muzeju Preus, najznačajnijem nacionalnom muzeju fotografije u Norveškoj (osnovanom 1976. godine). Ovi negativi su pronađeno tek 1980. godine, dakle nekoliko decenija nakon Marijenine smrti, i to u ambaru seoskog imanja na kom je Marije Hog sa svojom partnerkom živela pred kraj svog života. Negativi su bili spakovani u kutiji na kojoj se nalazila nalepnica sa oznakom “privatno”. Na ovim fotografijama se mogu videti Marije Hog i Bolet Berg obučene u muška odela, sa cigaretom u rukama i sa brkovima.
Do otkrića ovih fotografija, Marija Hog je bila smatrana konvencionalnom i komercijalnom fotografkinjom, ali je otkrićem njene privatne foto-arhive zapravo prikazana jedna nova Marije Hog, ona koja se protivi nametnutim kanonima i rodnim stereotipima i koja se bori za promene u tradicionalnom društvu. Kroz svoj umetnički rad, Hog je zapravo ispitivala pitanje roda i rodnih stereotipa, te postavljala ključna pitanja o ženskom identitetu i tragala za odgovorom šta zapravo znači biti žena, čime je ujedno anticipirala ključna pitanja i izazove modernog feminizma.
Ove fotografije posebno dobijaju na značaju ako se ima u vidu da u vreme kada su nastale, u Norveškoj žene nisu imale pravo glasa, a tek na svom značaju dobijaju danas kada se ruše brojni stereotipi te kada je borba za prava žena dostigla jedan potpuno novi nivo, što samo pokazuje da je Marije Hog bila umetnica sa vizijom, umetničkom lucidnošću i hrabrošću da svoje ideje ispolji kroz umetnost fotografije koja je bila i ostala njena najveća ljubav.
Marije Hog je umrla u Oslu 1949. godine, za sobom ostavivši umetničko nasleđe koje tek danas postaje relevantno i vrednovano sa aspekta modernog feminizma i ženskog aktiivizma.
Piše: Ana Sjelja
Više tekstova iz broja 59 – april 2021. možete pročitati na (Klik na sliku):
Leave a Reply