Dejan Clement: Umetnički hermafrodit


„Autonomizovana animatorska linija, nedovršena figura, monstrum, pola kokos – pola muškarac, queer ikona… Clement junake vešto oslobodi muka njihove ženstvenosti pred potentnom aparaturom, raspamećene ih čiodicama pričvrsti za sto – tablu, prikladno ih odjene – razodjene, upotrijebi novu šminku. Poneko od njih, u naletu njegove kreativne dobrote dobije i falus, pride. I, uopšte, pažljiv im je gospodar…“
Dr Dragan Čihorić, istoričar umetnosti

Spletom čudnih događaja u kosmosu, krajem osamdesetih godina dvadesetog veka, iz ličnih razloga majke rođen je Dejan Clement.
Na Trgu Republike u Beogradu po prvi put se čuo njegov glas.
Sebe smatra putujućim građaninom i ne želi da se identifikuje sa bilo kojim od gradova u kojima je živeo, učio škole i stvarao… Da će biti umetnik svi su znali još od prvih performansa, koje je kao dete izvodio pred komšilukom i porodicom.
Tražio se čitavu deceniju u raznim umetničkim disciplinama. Preko teatra, mikrofona, poezije, proze, vajarstva, slikarstva i novih medija. Od svega je napravio idealan sklop. Dok likovno stvaranje traje – peva za svoju dušu.
Kada se odmara – piše prozu i glumi zapisano.
Ovaj, nazovimo multipraktik, aktivirao se u likovnoj umetnosti 2008. godine samostalno na manifestaciji u organizaciji Ministarstva kulture Republike Srbije. Sa delima u rukama dočekli su ga i trubači. Veselo je krenuo i tako se kotira još uvek, samo bez trubača. Izlagao je na dve samostalne i preko dvadeset kolektivnih izložbi, od kojih su neke i međunarodne, ilustrovao je desetak knjiga i časopisa. Iza sebe ima već sedam godina dramskog i sedam likovnog obrazovanja, dva romana spremna za štampu, a uskoro će svoje školovanje krunisati titulom akademski slikar.
Kolažista, konceptualista, vajar, bavi se queer artom, POP artom, inter-medijskom umetnošću, queer prozom. Student završne godine Akademije likovnih umjetnosti u Trebinju, slikarski odsek u klasi profesora Marka Musovića.
Teško je, kako kaže, doći do izložbe u današnjim institucijama kulture, jer dobro delo i gvozdena vrata zatvara. Krivac za to je sujeta, ali ne njegova. Od skoro radi sa dva doktora nauka, teoretičarem i istoričarem umetnosti, koji mu pomažu svojim obilnim kritikama i podrškom da ne posustane i još hrabrije stvara.

www.flickr.com/photos/dejanclement/