Stefan Fišer: Uživao sam u procesu stvaranja Merlinke


Razgovaramo sa mladim glumcem koji je krajem aprila premijerno izveo monodramu „Merlinka“ i time izazvao pažnju javnosti i kritike. Ova predstava je njegov završni ispit iz glume, ali i mnogo više od toga – predstavlja duboko istraživanje i oživljavanje lika Vjerana Miladinovića Merlinke. U ovom intervjuu saznajemo kako je došlo do ideje za ovu monodramu, kroz kakve je izazove prolazio tokom priprema i izvođenja, te kako je publika reagovala na njegovu interpretaciju. Takođe, razgovaramo o značaju umetnosti u podizanju svesti o LGBT pitanjima i o planovima za buduće angažovane projekte.

Kako ste došli na ideju da radite monodramu „Merlinka“?
Monodrama ,,Merlinka” se rodila kao ideja za završni ispit iz glume. U prvom semestru je svako od nas imao zadatak da predloži teme na osnovu kojih bi se temeljio zadatak. Tada sam došao na ideju da radim monodramu ,,Merlinkina ispovest’’ od Miladina Ševarlića. Zanimljiva činjenica je to da je moja profesorka na prvim konsultacijama dala predlog iste, te mi je to dalo vetar u leđa i zaista mislim da je to bio pun pogodak.

Kakve izazove ste imali tokom priprema i izvođenja Merlinke?
Sam Merlinkin život je bio vrlo kompleksan te je tako i rad na ovoj monodrami zahtevao veliku posvećenost i požrtvovanost. Pre svega bilo mi je veoma važno da u celosti razumem njegovu ali i njenu percepciju stvarnosti. Put stvaranja ove monodrame bio je pun uspona i padova i u nekim trenucima mi nije bilo svejedno. Plašio sam se kako ću to uopšte uraditi, ali ono što je najvažnije, na samom početku sam imao puno poverenje i podršku svojih mentora i to mi je zaista pomoglo. Najstresniji trenutak posle čitajućih proba mi je bio prvi izlazak na scenu.
Ovo nije prvo pozorišno postavljanje teksta Miladina Ševarlića. „Merlinkina ispovest“ Stevana Bodrože imala je premijeru pre tačno deset godina. Kako ste se pripremali za ulogu?
S obzirom na to da je velika odgovornost igrati osobu koja je zaista postojala i postala LGBT ikona, osetio sam potrebu i obavezu da što verodostojnije prikažem njegovu ličnost kao takvu. Bilo mi je potrebno da kroz sam istraživački rad i analizu lika, uradim i dobru psihološku analizu i dođem do srži Merlinke, i samim tim se povežem psihički sa njom, i mislim da sam uspeo u tome.

ČITAJTE:  Moj tzv. dreg život: Nina Lee

Kako je publika reagovala na vašu interpretaciju Merlinke?
Kada je reč o publici, uvek njima ostavljam prostor za utiske i komentare. Ono sto je meni bilo važno jeste da je ova monodrama kao pozorišni čin ostavila utisak čak i nekoliko dana posle samog izvođenja kada su mi se ljudi javili sa rečima pohvale i kritikama. Tada sam uvideo da su se ljudi osvrnuli na društvene probleme o kojima ranije nisu razmišljali.

Kako se nosite sa emotivnim izazovima imajući u vidu težinu i emotivnu dubinu Merlinke?
Od samog početka sam imao ogromnu želju da što verodostojnije prikažem kakav je zapravo zaista Vjeran bio, i kroz kakve sve neprilike je prolazio, ali je i pored svega toga voleo život i bio spreman i poslednji dinar koji zaradi da pošalje svojim roditeljima koji su ga na kraju, kada je prestao da se bavi prostitucijom, odbacili. Dosta sam čitao o njemu, nekako sam gledao da što više informacija prikupim kako bih što realnije mogao da razumem lik. Svaki segment je za mene bio izazov u početku, ali kako su probe odmicale osećao sam se sve lagodnije i opuštenije. Počeo sam da uživam u svakom procesu stvaranja lika.

Kako vidite značaj umetnosti, posebno pozorišta u podizanju svesti o LGBT pitanjima?
Smatram da je pozorište u svojoj biti dužno da postavlja i odgovara na aktualne probleme društva, ali isto tako moram da primetim da u domaćoj repertoarskoj politici ima nedovoljan broj predstava koje se bave queer pitanjima, te s tim u vezi smatram da ovakvi projekti doprinose otvaranju prostora za vidljivost zajednice.

Da li planirate da nastavite sa angažovanim predstavama u budućnosti?
Mislim da savremeno pozorište mora da se bavi aktivističkim pitanjima, te s tim u vezi, kao mlad umetnik, nastaviću da se bavim ovom vrstom teatra.

ČITAJTE:  Ana više nije tu: Kako su aktivisti jedva dočekali da se odreknu Ane Brnabić

Kakva je budućnost monodrame „Merlinka“ i da li ćemo imati prilike da gledamo još neko izvođenje?
Jako se radujem narednim igranjima ove monodrame, o kojima ćete biti blagovremeno obavešteni.

Više tekstova iz broja 78 – jun 2024. možete pročitati na (Klik na sliku):