Čak 93% LGBTI+ zaposlenih smatra da mehanizmi zaštite od diskriminacije u Srbiji nisu dovoljno razvijeni da bi ih zaštitili od diskriminacije na radu, upozorava istraživanje o položaju LGBTI+ osoba na tržištu rada i zapošljavanja ”Dostojanstvo na radu” koje su realizovali Centar za istraživanje i razvoj društva IDEAS i Gej lezbejski info centar GLIC. Više od trećine učesnika i učesnica u istraživanju izjavilo je da su doživeli diskriminaciju na radu u poslednjih pet godina. Oni koji nisu doživeli diskriminaciju na poslu – nisu se ni autovali. Kao najučestaliji oblik nasilja sa kojima se suočavaju LGBTI+ osobe u radnom okruženju je psihičko nasilje i doživela ga je skoro polovina ispitanih, dok je pretnjama otkazom ili smanjenjem prava na poslu bio izložen svaki peti ispitani. Ne izostaju ni pretnje fizičkim nasiljem na poslu, dok je akt fizičkog nasilja prijavilo čak 9% ispitanih. Ipak, najveće iznenađenje jeste učestalije seksualno uznemiravanje na poslu – skoro dvostruko češće od fizičkog nasilja.

“Ja sam nekako protivnica tog autovanja. Možda i generalno. Ne znam kako da kažem, to je moja privatna stvar. Isto kao što nemam šta da kažem ni šta je moj pas radio juče nekome kome nisam autovana.”

Zbog učestalog kršenja radnih prava pripadnika LGBTI+ zajednice – straha od neravnopravnog pristupa tržištu rada, diskriminacije na radu, verbalnog uznemiravanja, mobinga, otkaza, u ekstremnim situacijama i fizičkog nasilja, pripadnici LGBTI+ zajednice u najvećem broju slučajeva kriju svoj rodni identitet i seksualnu orijentaciju kako prilikom zapošljavanja, tako i u radnom okruženju. Međutim, prema različitim studijama, procena je da LGBTI+ osobe čine između 3% i 12% ukupne radne snage što ih svrstava u najbrojniju manjinsku grupu među zaposlenima. Rezultati IDEAS-ovog istraživanja upozoravaju da zbog pritiska društva, čak i same LGBTI+ osobe nekada vide svoj seksualni i rodni identitet kao privatnu stvar, te na ovaj način internalizuju homofobiju i ograničavaju sebe da se slobodnije i smislenije uključe u socijalnu sredinu i posao.

“Ja bih volela kada bih mogla da se autujem na radnom mestu. Ali s obzirom na to da znam kakva je njihova politika, ja ne mogu. To bi bilo lepo kada ti odeš na posao i kada možeš da pričaš sa ljudima o tome – e, gde sam bila sinoć, šta sam radila, upoznala tu i tu. Mislim da bi to bilo super, podeliti takva iskustva – bilo da su strejt ljudi ili LGBT. Na ovom radnom mestu sigurno se neću autovati. Mislim da bi mi namestili otkaz pod nekim drugim izgovorom. Mislim, plašila bih se reakcije ljudi oko mene.”

Istraživanje ukazuje da osim što mehanizmi zaštite od diskriminacije nisu u dovoljnoj meri razvijeni, niti garantuju privatnost u radnom okruženju, tako ni LGBTI+ zaposleni nisu sa njima u dovoljnoj meri upoznati. Uglavnom je poznato da se problem može rešavati sudskim putem, ali ispitanike korišćenje takvog mehanizma odbija, jer to nužno znači i autovanje, ali i zbog toga što veruju da je pravosudni sistem neefikasan i skup. Zato LGBTI+ zaposleni navode potrebu da se na nivou civilnog sektora razvije podrška LGBTI+ osobama kako bi razumeli pravni okvir zaštite od diskriminacije i bili u prilici da dobiju savet koje mere zaštite mogu da preduzmu.

”Jedan kolega me je pitao jel imaš ti dečka ili devojku, šta ćeš da ti nađemo? Ubiću te od batina ako saznam da si to. Vozač, magacioner u istoj firmi. Ja sam sve to hendlovao… Na kraju mi nisu oni dali otkaz, samo su mi podmetnuli da ja dajem otkaz.”

Kao osnovnu odgovornost kompanija u smislu zaštite osoba od diskriminacije na radu, LGBTI+ zaposleni vide u uspostavljanje efikasnih žalbenih mehanizama i mehanizama zaštite, dok srednji i viši menadžment treba da preuzme odgovornost za njihovo poštovanje. Iako LGBTI osobe smatraju da klima u kompanijama generalno nije inkluzivna, često postoje kolege koje ih prihvataju ili koje znaju za njihov seksualni ili rodni identitet. LGBTi+ zaposleni smatraju da bi se klima značajno popravila ukoliko bi se uveli jasni protokoli za zaštitu od, diskriminacije organizovali treninzi podizanja svesti o pravima LGBTI+ zaposlenih, ali i ukoliko bi u kompanijama postojala pozicija na kojoj bi se zaposleni bavio samo diskriminacijom i položajem ranjivih grupa u organizaciji.

”Pritužbe LGBTI zaposlenih rešavaju u našim firmama trenutno ljudi koji nisu po difoltu senzi- bilisani za LGBT… Zavisi, ako neko ima problem u svojoj firmi na tu temu, sve zavisi od toga na koga naleti u firmi i kako će taj da odreaguje, da li će u stvari da učini nešto po tom pitanju. Trebalo bi da izgleda da imaju protokol, mislim da u slučaju toga i toga, radi se to i to i nema dalje. Znači da se zna kad i pod kojim uslovima se neke stvari mogu desiti. Ali toga kod nas nema u firmi. Nema u mojoj, nego u bilo kojoj firmi.”

Neke od kompanija predstavljaju primere dobre prakse u promociji jednakosti LGBTI+ zaposlenih. Strategija ”ličnog primera” može biti efikasna u kompanijama u kojima su već uspostavljeni efektivni mehanizmi zaštite od diskriminacije i gde rukovodstvo podržava prava LGBTI+ radnika. U takvim kompanijama, lideri su svesni da i najbolja poslovna ideja ne može postati poslovno dostignuće ukoliko nema tima koji čine posvećeni, motivisani pojedinci, različitih struka i profila. Ta različitost ne ogleda se samo u stepenu obrazovanja, radnom iskustvu i profesionalnim kompetencijama, nego i u različitim ličnim svojstvima zaposlenih poput pola, roda, seksualne orijentacije…. Svi oni doprinose ne samo finansijskom uspehu kompanije i njenom imidžu, nego i ostvarenju još uvek nedostižne ideje da svaki pojedinac ima pravo da radi dostojanstveno i dostojanstveno živi od svog rada.

ČITAJTE:  Kako je Ukrajina okrenula leđa LGBT aktivistima

DOBRODOŠLI U MREŽU ODGOVORNIH POSLODAVACA

Centar za istraživanje i razvoj društva IDEAS i Gej lezbejski info centar GLIC, uz podršku Ambasade Kraljevine Holandije, realizuje projekat podrške kompanijama za razvoj mera inkluzije LGBTi+ radnika i radnica i primenu antidiskriminatornog zakonodavnog okvira. U okviru projekta, započeli smo formiranje mreže kompanija, kao platforme u okviru koje predstavnici kompanija mogu da razmenjuju prakse inkluzije LGBT+ zaposlenih i pozicioniranja na ovom tržištu. Svesni činjenice da su reputacija kompanije i njen uspeh u direktnoj vezi sa politikama koje uključuju aktivnosti kojima se podstiče ravnopravnost, te da imamo zajedničku težnju da unapredimo inkluziju LGBTI+ radnika, pozivamo vas da nam se pridružite u radu na stvaranju novih vrednosti i unapređenju politika ravnopravnosti koje će osigurati da LGBT zaposleni budu #UvekSvoji.

Više informacija o projektu možete naći na www.ispostuj.me

Više tekstova iz broja 53-54 – jun 2020. možete pročitati na (Klik na sliku):


Leave a Reply

Your email address will not be published.

This site uses Akismet to reduce spam. Learn how your comment data is processed.