Godišnji izveštaj nevladine organizacije ILGA-Europe, koja kao krovna organizacija okuplja više od 750 LGBTIQ organizacija iz preko 50 zemalja Evrope i centralne Azije, nedavno je objavila svoj godišnji izveštaj Rainbow Map 2024 (Dugina mapa 2024). U fokusu izveštaja je poštovanje ljudskih prava i pravnog položaja LGBTIQ osoba u svetu tokom protekle, 2023. godine. Izveštaj obuhvata 49 evropskih zemalja, i rangira ih na skali od 0% do 100%: 0% označava teško kršenje ljudskih prava i diskriminaciju, a 100% potpuno odsustvo diskriminacije i punu pravnu zaštitu LGBTIQ osoba, odnosno potpunu ravnopravnost. Autori izveštaja se u ocenjivanju zemalja oslanjaju na zakonodavni okvir i prakse koje imaju direktan uticaj na život i prava pripadnika zajednice, pa tako obrađuju čak sedam kategorija: jednakost i nediskriminaciju; porodicu; zločin iz mržnje i govor mržnje; pravno prepoznavanje roda; interseksualni telesni integritet; prostor civilnog društva; i azil. Ako se pitate zašto se izveštaj zove Dugina mapa, odgovor je jednostavan: dugine boje označavaju procente, pa se tako polazi od tamno crvene kojoj, recimo, pripadaju Rusija (2%) i Turska (4,75%), preko žuto-narandžastih nijansi gde su – možda pogađate, zemlje regiona, uključujući i Srbiju – do zelenih i tamno zelenih, gde su – ponovo pogađate – Malta (87,83%), Island (83,2%), Belgija (78,48%), Španija (76,41%), Danska (76,35%). U jednoj rečenici, prosečna ocena u evropskim zemljama je 42,06%, a u EU nešto više – 50,61%.
Kakva je situacija na brdovitom Balkanu?
Od zemalja bivše Jugoslavije prednjači svetlo-zelena Hrvatska (50,07%), a za njom idu jarko žuta Slovenija (49,97%) i muljavo žuta Crna Gora (48,21%). Što se Srbije, Bosne i Hercegovine, Severne Makedonije i Kosova tiče – mrtva trka: govorimo o žuto-narandžastim nijansama. Neko bi rekao not great, not terrible: bolji smo od Bugara, Rumuna i bivšeg Sovjetskog Saveza, slični zemljama Centralne Evrope, i, očekivano, gori od severozapadne Evrope.
Srbija
Srbija se, očekivano ili ne, našla na samoj sredini liste: od 49 zemalja zauzela je 26. mesto sa ukupnim skorom od 35,96%, što je napredak od celih 0,70% u odnosu na izveštaj za 2022. godinu. Kada je reč o kategorijama, Srbija je najbolji rezultat – 83,33% – ostvarila za postojanje zakonskih okvira i praksi koji pripadnicima zajednice garantuju slobodu okupljanja, udruživanja i izražavanja. Kada je reč o jednakosti i nediskriminaciji, skor je 64,17%; slede zločin iz mržnje i govor mržnje sa 38,40% i azil sa 33,33%. Pravno prepoznavanje roda – kategorija koja analizira zakone i politike koji obezbeđuju pravno prepoznavanje roda za trans, nebinarne i interseksualne osobe, kao i uslove i preduslove za pristup ovim procedurama – ocenjeno je sa 19,43% dok su preostale dve kategorije, interseksualni telesni integritet i porodica najslabije ocenjeni (0%). To i ne čudi, imajući u vidu činjenicu da u Srbiji nisu priznata istopolna partnerstva niti brakovi istopolnih osoba, kao ni medicinski potpomognuta oplodnja, a ne postoji ni pravo transrodnih osoba da imaju decu.
Jedan od većih problema bili su i učestali napadi na beogradski Prajd info centar, kojih je u prethodnih nekoliko godina bilo čak 19. Sankcionisana su tek dva. Osim toga, zabrinjavajuća je činjenica da je skulptura posvećena Vjeranu Miladinoviću Merlinki, prvoj javno deklarisanoj trans osobi u Srbiji, vandalizovana u oktobru, tek nekoliko dana nakon što je postavljena.
Zbog svega navedenog, ILGA-Europe preporučuje sledeće: Srbija treba da usvoji zakone kojima se priznaju i štite istopolni brakovi; savetuje se i reforma pravnog okvira, kako bi postupak pravnog priznanja polne pripadnosti bio fer i transparentan i zasnovan na slobodnoj volji. Osim toga, savetuje se i dosledno sprovođenje i poštovanje postojećih zakona koji se odnose na incidente motivisane homofobijom i transfobijom.
Kosovo
Kosovo se nalazi na 27. mestu sa ukupnim skorom od 35,75%, što je blagi pad u odnosu na 2022. (36,44%). Kosovo je najbolje ocene dobilo u kategorijama postojanje zakonskih okvira i praksi koji pripadnicima zajednice garantuju slobodu okupljanja, udruživanja i izražavanja (100%), potom zločin iz mržnje i govor mržnje (51,20%), jednakost i nediskriminacija (45,74%), azil (33%), pravno prepoznavanje roda (15,71%), porodica (4,29%). Kao i kod mnogih drugih zemalja u regionu, najgore je ocenjen interseksualni telesni integritet (0%). Godinu na Kosovu obeležio je miks incidenata, stigmatizujućih izjava i pretnji upućenih pripadnicima LGBTIQ zajednice, kao i onima koji su je svesrdno podržavali kroz umetnost ili neki drugi oblik javnog angažmana. Kosovsko tužilaštvo je podiglo optužnicu protiv muškarca koji je navodno planirao teroristički napad na LGBTIQ osobe. U avgustu je u Prištini osvanuo grafit sa natpisom „Ubij gejeve“. Grafit je prijavljen policiji. Aktivisti su zamenili reč „ubij“ sa ,,ljubi”.
U cilju poboljšanja pravne i političke situacije LGBTIQ osoba na Kosovu, ILGA-Europe preporučuje:
– Donošenje zakonskih mera za obezbeđivanje bračne ravnopravnosti.
– Usvajanje zakonskih mera za prepoznavanje i zaštitu istopolnih parova, kao što je registrovano partnerstvo.
– Usvajanje pravednog, transparentnog pravnog okvira za zakonsko prepoznavanje roda, zasnovanog na procesu samoopredeljenja i bez nasilnih zahteva (kao što su sterilizacija, GID/medicinska dijagnoza, hirurška/medicinska intervencija, obavezan razvod ili starosna ograničenja).
Severna Makedonija
Severna Makedonija je u ovogodišnjem izveštaju zauzela 31. mesto, sa ukupnim skorom od 30,50%, što je napredak od oko 1% u odnosu na 2022. Najbolje ocene dobila je u kategoriji postojanje zakonskih okvira i praksi koji pripadnicima zajednice garantuju slobodu okupljanja, udruživanja i izražavanja (100%). Nakon toga slede jednakost i nediskriminacija (48,43%), azil (33%), zločin iz mržnje i govor mržnje (25,60%), pravno prepoznavanje roda (10%), porodica (4,29%). Najgore je ocenjen interseksualni telesni integritet (0%). Izveštaj navodi: ,,govor mržnje je ostao ozbiljan problem i uprkos velikom broju podnetih krivičnih prijava, vlasti nisu preduzele smislene korake. Izveštaj Evropske komisije o Severnoj Makedoniji takođe naglašava da govor mržnje i zločini iz mržnje ostaju uobičajeni, bez efikasnog odgovora pravosudnog sistema. Komentari na društvenim mrežama često uključuju pretnje smrću i pozive na nasilje protiv zajednice.”
U cilju poboljšanja pravne i političke situacije LGBTIQ osoba u Severnoj Makedoniji, ILGA-Europe preporučuje:
– Uvođenje zakona o govoru mržnje koji eksplicitno pokrivaju sva krivična dela motivisana predrasudama na osnovu seksualne orijentacije, rodnog identiteta, rodnog izražavanja i polnih karakteristika (SOGIESC) i mehanizama za njihovu efikasnu primenu.
– Usvajanje pravednog, transparentnog pravnog okvira za zakonsko prepoznavanje roda, zasnovanog na procesu samoopredeljenja i bez nasilnih zahteva (kao što su sterilizacija, GID/medicinska dijagnoza, hirurška/medicinska intervencija, obavezan razvod ili starosna ograničenja).
– Osiguravanje zaštite i bezbednosti zaštitnicima ljudskih prava.
Hrvatska
Hrvatska zauzima visoko 17. mesto, sa skorom od 50,07%, što je napredak od oko 1% u odnosu na 2022. Najbolje ocenjena kategorija je postojanje zakonskih okvira i praksi koji pripadnicima zajednice garantuju slobodu okupljanja, udruživanja i izražavanja (100%), potom porodica (55,71%), a onda slede zločin iz mržnje i govor mržnje (51,20%), pravno prepoznavanje roda (36,57%), azil (33,33%) i interseksualni telesni integritet sa 0%. Od događaja koji su obeležili 2023. godinu ILGA-Europe izdvaja kontinuirani govor mržnje kao i činjenicu da je civilno društvo održalo veliki broj radionica i panel diskusija kako bi ,,razbilo mitove protiv transseksualaca”.
U cilju poboljšanja pravne i političke situacije LGBTIQ osoba u Hrvatskoj, ILGA-Europe preporučuje:
– Obezbeđivanje sprovođenja odluka suda kako bi istopolni parovi imali pristup zajedničkom usvajanju.
– Reformu pravnog okvira za pravno prepoznavanje roda kako bi bio fer i transparentan, zasnovan na administrativnim merama, na procesu samoopredeljenja i bez nasilnih zahteva (kao što su GID/medicinska dijagnoza ili obavezan razvod).
– Depatologizacija trans identiteta.
Slovenija
Slovenija je druga po redu najbolje rangirana zemlja bivše Jugoslavije po ILGA-Europe. Nalazi se na 18. mestu sa skorom od 49,97%. Slovenija je ostvarila najbolje rezultate u kategoriji postojanje zakonskih okvira i praksi koji pripadnicima zajednice garantuju slobodu okupljanja, udruživanja i izražavanja (100%), porodica (67,14%), pravno prepoznavanje roda (46,29%), azil (33,33%), zločin iz mržnje i govor mržnje (25,60%), dok je najgore ocenjen interseksualni telesni integritet (0%).
Tokom godine, pripadnici zajednice su se suočavali sa velikim brojem napada, ali su ih retko prijavljivali policiji, navodi se u izveštaju. Jedan od vodećih desničarskih sajtova objavio je članak o detetu koje se autovalo kao trans osoba. U članku je naveden naziv škole, citiran direktor i podeljeni drugi potencijalno identifikujući podaci, što predstavlja grubo kršenje prava deteta na privatnost. Roditelji su podneli tužbu i proces još uvek traje.
U cilju poboljšanja pravne i političke situacije LGBTIQ osoba u Sloveniji, ILGA-Europe preporučuje:
– Reformisanje pravnog okvira za pravno prepoznavanje roda kako bi bio fer, transparentan, zasnovan na procesu samoopredeljenja i bez nasilnih zahteva (kao što su GID/medicinska dijagnoza ili medicinska intervencija) i depatologizacije trans identiteta.
– Usvajanje zakona koji će omogućiti svim pojedincima pristup medicinski potpomognutoj oplodnji.
– Usvajanje Nacionalne LGBTI strategije 2025-2030 i Akcionog plana koji eksplicitno uključuje SOGIESC (seksualna orijentacija, rodni identitet, rodno izražavanje, polne karakteristike).
Crna Gora
Crna Gora je treća najbolje rangirana zemlja bivše Jugoslavije, odmah nakon Hrvatske i Slovenije. Sa skorom od 48,21%, zauzima 20. mesto, što je značajan pad u odnosu na prethodni izveštaj kada je ostvarila čak 61,44%.
Kada je reč o kategorijama, Crna Gora je dobila čak 100% u kategoriji postojanje zakonskih okvira i praksi koji pripadnicima zajednice garantuju slobodu okupljanja, udruživanja i izražavanja. Odmah potom ide jednakost i nediskriminacija sa skorom od 79,48%; sledi zločin iz mržnje i govor mržnje sa 51,20% i azil sa 50%. Pravno prepoznavanje roda ocenjeno je sa 26,86%, a porodica sa 11,43%. Najgore je ocenjen interseksualni telesni integritet (0%). Što se Crne Gore tiče, zanimljiv je podatak da je od 2021, kada je Zakon o istopolnim zajednicama stupio na snagu, više od 100 parova je registrovalo svoju zajednicu pred zakonom. Najveći broj ceremonija održan je u Budvi. Ipak, ILGA-Europe naglašava da je proces izmena i dopuna oko 20 podzakonskih akata koji su neophodni za primenu zakona o istopolnim partnerstvima stao tokom 2023. U okviru svog četvrtog Univerzalnog periodičnog pregleda (UPR), države UN su preporučile Crnoj Gori da popravi ovaj jaz i usvoji neophodne podzakonske akte. Evropska komisija je istakla ovaj problem u maju i novembru i pozvala vlasti da ga reše.
Kako bi se poboljšao položaj pripadnika LGBTIQ zajednice u Crnoj Gori, ILGA-Europe preporučuje sledeće:
– Uvođenje politika koje se bore protiv mržnje uz eksplicitno pominjanje osnova SOGIESC (seksualna orijentacija, rodni identitet, rodno izražavanje, polne karakteristike).
– Usvajanje pravednog, transparentnog pravnog okvira za zakonsko prepoznavanje roda, zasnovanog na procesu samoopredeljenja i bez nasilnih zahteva (kao što su sterilizacija, GID/medicinska dijagnoza, hirurška/medicinska intervencija ili prinudni razvod), što uključuje nebinarna ili opcija trećeg pola.
– Usklađivanje i usvajanje preostalih zakona neophodnih za potpunu primenu Zakona o istopolnim zajednicama.
Bosna i Hercegovina
Bosna se nalazi na 23. mestu, sa ostvarenim skorom od 40,25%, što je napredak od 0,75% u odnosu na prethodni izveštaj. Bosna je postigla najbolje rezultate u kategorijama jednakost i nediskriminacija (89,64%), postojanje zakonskih okvira i praksi koji pripadnicima zajednice garantuju slobodu okupljanja, udruživanja i izražavanja (88,89%), zločin iz mržnje i govor mržnje (34,13%), pravno prepoznavanje roda (25,14%), porodica (4,29%) i 0% za azil i interseksualni telesni integritet. ILGA-Europe u svom izveštaju zapaža i da je u februaru 2023. par, koji je registrovao istopolnu zajednicu u Hrvatskoj, podneo žalbu Ustavnom sudu BiH nakon što njihova zajednica nije priznata u Bosni. Jedan od većih incidenata desio se u Banjaluci 8. marta, kada su četvorica muškaraca – uključujući dvojicu maloletnika – napala učesnike marša za Dan žena jer su nosili zastavu duginih boja. Zastavu su uzeli i verbalno i fizički maltretirali nekoliko ljudi. Sam događaj su gradske vlasti isključile iz zvaničnog programa obeležavanja Dana žena.
U cilju poboljšanja pravne i političke situacije LGBTIQ osoba u Bosni i Hercegovini, ILGA-Europe preporučuje sledeće:
– Usvajanje sveobuhvatnih zakonskih mera za prepoznavanje i zaštitu istopolnih parova, kao što je registrovano partnerstvo.
– Uklanjanje prepreka za efikasno ostvarivanje slobode okupljanja za LGBTIQ organizacije.
– Reformu pravnog okvira za pravno prepoznavanje roda kako bi bio pravičan i transparentan, zasnovan na procesu samoopredeljenja i bez nasilnih zahteva (kao što su sterilizacija, GID/medicinska dijagnoza ili hirurška/medicinska intervencija).
Piše: Ivana Nikolić